Južni Sandžak – Zahvaljujući Bošnjacima Mile Đukanović vlada već 20 godina Crnom Gorom. Da nije Bošnjaka Crna Gora nikad nebi bila država, samo je 55% glasalo za nezavisnost Crne Gore na referendumu 2006 godine. Đukanović je prije toga obećao Bošnjacima i Bošnjačkoj stranci Autonomiju Sandžaka ako glasaju za nezavisnost Crne Gore. Nakon uspješnog referenduma Đukanović i Bošnjačka stranka taj sporazum više ne spominju. Bošnjačka stranka je aktuelni koalicioni partner DPS-a Mila Đukanovića.
Đukanović obilježava 200 godina od rođenja Njegoša, crnogorskog vladike i vladara iz 19. vijeka i pjesnika genocida (njegovo glavno djelo je “istraga poturica“).
Bošnjaci su 2013 godine osnovali novu stranku u Crnoj Gori – Bosnjačka demokratska zajednica BDZ koja je bliska muftiji Zukorliću i kojoj je glavni cilj Autonomija Sandžaka u Crnoj Gori. Bliže se izbori 16. novembra 2013 i Đukanović tjera Bošnjake u Skupštini Crne Gore da slave dva stoljeća Njegoševog rođenja. Bošnjačka stranka: Njegoša nećemo slaviti. Da li je ovo strah od ozbora, pošto sada imaju konkurenciju?
Bošnjačka stranka: Njegoša nećemo slaviti.
Poslanički klub Bošnjačke stranke BS neće prisustvovati svečanoj sjednici Skupštine koja se održava na Cetinju. Kako je istakao predsjednik poslaničkog kluba BS-a Almer Kalač njihova odluka da ne učestvuju na ovako organizovanoj i koncipiranoj svečanoj sjednici parlamenta, jeste utemeljena na istoj argumentaciji zbog koje neće podržati da se dan Njegoševog rođenja proglasi državnim praznikom.
Petar II Petrović Njegoš
“Iskazujemo puno poštovanje obilježavanju Dana Parlamenta, kao važnom datumu iz istorije naše države, ali smatramo da nije primjereno da se taj jubilej slavi naknadno, na sjednici sazvanoj, povodom obilježavanja datuma rodjenja Petra II Petrovića Njegoša. Smatramo da je obilježavanje važnog datuma parlamentarne tradicije, nesumnjivo pozitivna tekovina državne istorije Crne Gore, iskazane kroz njenu društvenu realnost, multikulturno i multivjersko nasljeđe, koje se i danas, kao i u prošlosti, najbolje iskazuje kroz naš parlament, kao neposredno predstavničko tijelo građana“, rekao je Kalač.
Prema njegovim riječima, namjera da se, na mala vrata, uvede da parlament, kao svoj datum, obilježava i datum Njegoševog rođenja, u BS-u smatraju da nije u skladu ni sa tom tradicijom, niti sa konceptom građanske i multinacionalne Crne Gore.
“Uvažavamo književnu dimenziju i značaj Njegoševog djela, zbog koje je ustanovljena i najvažnija južnoslovenska književna nagrada, ali isto tako znamo da su neke ideje Njegoševog djela bile koncept u ime kojeg su počinjeni teški zločini nad islamskim stanovništvom u 19. i 20.vijeku. Ponovo ukazujemo da je obilježavanje dva stoljeća Njegoševog rođenja trebao biti dobar povod da se, sa kritičke distance, sagleda njegovo djelo i makar iz školskih udžbenika uklone oni fragmenti koji imaju antislamsku poruku, vrijeđaju muslimane i nose vjersku i etničku netrpeljivost“, istakao je Kalač.
On naglašava da su Bošnjaci očekivali više senzibiliteta od strane države.
“Svjesni da je savremena Crna Gora, sazdana na temeljima snažne podrške i doprinosa građana islamske vjeroispovijesti obnovi njene nezavisnosti, očekivali smo više senzibiliteta prema toj populaciji, a ne da se dodatnim svečarskim manifestacijama, izazivaju negativni osjećaji i nepotrebno obnavljaju antagonizmi i razlike koje su evidentni kada je u pitanju doživljaj, tumačenje i interpretacija dijelova Njegoševog stvaralaštva“, naglasio je on.
On potvrđuje da je Njegoševo djelo, nastalo sredinom 19. vijeka u specifičnim istorijskim okolnostima, te da se ne može bukvalno tumačiti u našem vremenu.
“I tu nam nije potrebna dodatna naobrazba, kojom su nas ovih dana obasipali razni dušebrižnici. Mi jako dobro znamo šta znači istorijski kontekst, i to je razlog zbog kojeg tražimo da se, konačno, započne sa izmjenom školskih sadržaja, u kojima se na negativan, vulgaran i ponižavajući način govori o islamskoj civilizaciji. Takođe, smatramo da niko nama ne treba objašnjavati naša osjećanja prema bilo kojoj društvenoj pojavi, jer mi kao predstavnici manjinskih naroda jako dobro znamo da politički definišemo i artikulišemo osjećanje naroda koji nam je ukazao povjerenje da ga zastupamo“, istakao je Kalač.
Petar II Petrović Njegoš, za života poznat kao vladika Rade (po rođenju Rade Tomov Petrović), živio od 1813. do 1851. godine. Njegovo glavno djelo „Gorski vijenac“ opisuje zbivanja u Crnoj Gori s kraja 17. vijeka.
Noviji autori smatraju da je u pitanju početak 18. vijeka, te je poznata kao “istraga poturica“. Radi se o masovnim progonima Bošnjaka Crne Gore (tzv. “poturica”), potaknutim slabljenjem Osmanskog carstva u Evropi, tokom Velikog bečkog rata (1683-1699).
