Ramazan je najsvetiji islamski mjesec tokom kojeg se posti od uzimanja jela, pića, spolnog općenja i svega onoga što kvari post od zore do zalaska sunca.
Koliko god se trudio, njegovu važnost i tajnu čovjek nije u stanju u potpunosti da shvati. Ustezati se 30 dana od hrane i pića je stvar jake volje svakog pojedinca, što za krajnji cilj zaštitu od mnogih bolesti. Fascinantan je podatak da mozak nije pod utjecajem posta tako da se ne troši, već, suprotno tome, on biva snažniji. Ista je stvar i sa srcem, čiji rad se tokom posta pospješuje. Za pojedine naučnike post je izvor vitalnosti, jer nema veće blagodeti nego jednom godišnje sebi priuštiti temeljito čišćenje organizma.
Liječnik Anton Sankler tvrdi da se za deset godina podmladi onaj ko posti svake godine. Post koji je islam propisao neophodan je odmor za probavni sistem. U mnogim klinikama širom svijeta savjetujete se post tokom liječenja crijevnih oboljenja, gojaznosti ili pretilosti, dijabetisa, nefritisa (upale bubrega), srčanih oboljenja, artritisa.
Sam svoj ljekar
Post je star koliko i čovječanstvo. Čak je i najpoznatiji “otac naučne medicine” Hipokrat (460.-375.pr. Kr.) iz medicinskih razloga postio i napisao prvo upustvo o obavljanju posta. Svojim pacijentima Hipokrat je savjetovao da umjesto lijekovima dušu i tijelo liječe postom, umjerenom fizičkom aktivnošću i čistim zrakom. Hipokrat je tvrdio da svaki čovjek nosi ljekara u sebi, samo mu treba pomoći pri djelovanju. Prema Hipokratu “Glad je majka zdravlja, pretjerana sitost izvor raznih bolesti. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest.” Osim Hipokrata, postili su i drugi veliki mudraci poput Lao Cea, Pitagore, Platona, Sokrata. Pozitivne učinke posta poznavale su i stare civilizacije: Asirci, Babilonci, Kinezi (Taoisti), Grci, Palestinci i Rimljani, Indijci, Egipćani i drugi.
Uticaj posta na zdravlje
Danas se javlja sve više naučnih radova koji se bave fenomenom posta i pokušavaju objasniti kako čovjek nakon 30 dana ustezanja od hrane i piće postane zdraviji. Američki liječnik Herbert Šelton u svojoj 45 godina dugoj ljekarskoj praksi na Institutu za zdravlje u SAD-u gladovanjem je liječio pacijente. Šelton je objavio knjigu pod nazivom «Post može da vam spasi život», u kojoj je naveo mnoge koristi od posta. U istoj knjizi Šelton piše:
« Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: hronični ekcem, urtikarija, proširene vene, čir na želucu ili dvanaestopalačnom crijevu, astma, kolitis, artritis, amebna dizenterija, endokarditis, sinuzitis, bronhitis, neuitis, nefritis, akutna i hronična upala slijepog crijeva, fistule, psorijaza, sve vrste digetivnih poremećaja, kamen u uritarnom traktu i u žuči, pelagra, glaukom, izrasline na grudima, epitelion, migrena, acidoza, epilepsija, paraliza, Rajnoova bolest, lokomotorna ataksija… Ovom spisku mogu da se dodaju mnogi drugi poremećaji, a ni tada on ni ne bi bio potpun. Mnogi će reći da je ovo glupost. Drugi će reći da ne postoji lijek za sve bolesti. Svima koji sumnjaju, moramo da kažemo sa svom ozbiljnošću, da su dobro kombinovani i odabrani post i dijeta najbliži ‘liječenju svega’ što je moguće zamisliti».
Odmor za tijelo i um
Osim Šeltona i brojni drugi naučnici širom svijeta istraživali su kako Ramazanski post utiče na zdravlje. Svako od njih na post gleda kao na «operaciju bez noža». S vjerskog aspekta treba reći da Božiji Poslanik Muhammed, s.a.v.s., direktno ukazuje da važnost posta, te kaže «Postite, pa ćete biti zdravi!». Čovjek ne treba biti sklon prejedanju, pretjerivanju u hrani i piću, jer osim što na taj način uništava organizam, stvara plodno tlo za mnoge bolesti i umrtvljuje svoje tijelo. Naučnici su dokazali da jedan dan posta iz tijela otklanja ostatke deset dana. 36 dana posta bilo bi dovoljno da se iz organizma uklone svi otrovi koji su se nagomilali tokom cijele godine. Osim što odmara tijelo i um, te otklanja neke tegobe, post ima i mnoge druge pozitivne učinke, o čemu više možete pročitati ovdje. (moje-zdravlje)
