“Takav jedan projekat očigledno nema podršku stanovništva u Crnoj Gori, jer sam siguran da ono što je i državotvorna politika i ono što su pravci djelovanja Vlade proizilazi iz onoga što dobija podršku stanovništva, to je prije svega naše ambicije da ubrzamo put ka Evropi, ubrzamo napore da bi dobili pozivnicu u NATO i istovremeno da radimo na povećanju kvaliteta života, što je tema broj jedan. Mi nemamo bilo koju drugu temu“, kazao je Lukšić novinarima u Plavu.
Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukolić otvorio je u utorak veče u Prijepolju prostorije Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća, a okupljenim pristalicama je obećao da će “živjeti kao u Monaku kada Sandžak dobije autonomiju”. (vijesti.me)
ROŽAJE: NAJSIROMAŠNIJA OPŠTINA U CRNOJ GORI, VISESTRUKO UTIČE NA RAST DRŽAVNE EKONOMIJE, ZAHVALJUJUĆI NOVCU IZ DIJASPORE
Rožaje – Iako je jedna od najsiromašnijih opština u Crnoj Gori, Rožaje i te kako pomaže razvoj crnogorske ekonomije i to, obrazlažu ekonomisti, kroz novac koji familijama šalju iseljenici koji žive i rade u inostranstvu.
Samo preko „Vestern uniona“ u Rožaje se godišnje slije oko 2, 5 miliona eura. Ako se tome doda izvjesna količina novca koju građani dobiju na ruke ili posredstvom drugih načina uplata, ostaje računica da se samo u Rožaje godišnje „uveze“ najmanje tri miliona čistog kapitala, bez bilo kakve proizvodnje i izvoza. No najmanji efekat na kraju osjeti ta lokalna zajednica.
Sagovornik “Vijesti”, koji je insistirao na anonimnosti, smatra da ti transferi iz inostranstva višestruko utiču na rast crnogorske ekonomije.
Iako je riječ o novcu za lične potrebe on se, kupovinom namirnica, tehnike ili drugih potrepština, stavlja u promet i na taj način porezuje, odnosno, ističe naš sagovornik, povećava državni budžet.
Upućen u te prilike i ekonomista po struci, sagovornik “Vijesti” kaže da postoji ograničena količina eura, koja se uvozom umanjuje, pa su transferi iz inostranstva veoma značajna stavka koja poboljšava ukupni bilans plaćanja u državi.
“Novcem koji građanima stigne iz inostranstva povećava se kupovna moć stanovništva. Pored direktnog uticaja na životni standard, posebno u sredinama u kojima je privreda na niskom nivou, ti prilivi su značajni za državu, jer kompenzuju neke druge stavke kao što je novac koji trošimo na uvoz koji je u državi veliki”, kazao je on.
Zvuči paradoksalno da opština u kojoj više od trećine stanovništva živi od neke vrste socijalnih primanja značajno učestvuje u poboljšanju kompletne crnogorske privrede.
“Novac koji nam naši šalju iz inostranstva su mač sa dvije oštrice. U gradu ne radi gotovo nijedno preduzeće, ne otvaraju se nova radna mjesta, svi smo na ulici. Da nema eura kojim nas pomažu rođaci praktično ne bismo mogli da živimo. S druge strane ako je taj novac bilo kakva finansijska injekcija u crnogorski budžet, onda država ima malog interesa da poboljša privrednu sliku grada. Bolje će da živi od čistog kapitala, koji će iskamčiti jedino ako ljudi grcaju u siromaštvu, nego od otvaranja firmi koje uvijek mogu da proizvedu gubitke na njenu štetu”, smatraju u Rožajama.
Od oko 28.000 ljudi koliko je u gradu bilo prema posljednjem popisu, njih oko 5.000 živi i radi u inostranstvu. Oni svoje rođake nikada neće ostaviti bez hljeba. Prema podacima iz „vestern uniona“ dnevno se preko njih u Rožajama isplaćuje između 3,5 i 5.000 eura.
