NOVI PAZAR – Autentični spomenik kulture iz osmanlijskog perioda, jedan od simbola grada, Amir-agin Han u Novom Pazaru, vraćen je izvornim vlasnicima. Nakon više od deset godina borbe zakoniti nasljednici tog objekta, porodica Murtezić, pošto su ušli u posjed žele da on bude restauriran od turskih institucija i njima, uz dogovor, predat na korišćenje.

Amir-agin Han u Novom Pazaru je po uzoru na istu takvu građevinu u Solunu u Grčkoj izgrađen u 17. vijeku, nalazi se u centru grada i dalje sa svojim autentičnim izgledom i turskim arhitektonskim stilom privlači pažnju putnika namjernika, prenosi dopisnik Anadolu Agency.

Agencija za restituciju Srbije je objekat hana, koji je nacionalizovan poslije drugog Svjetskog rata, zakonitim nasljednicima vratila 2012. godine. Nakon skoro dvogodišnje opstrukcije lokalnih vlasti, od prije nekoliko dana, od kako je to sudskim nalogom omogućeno, članovi porodice Murezić, nasljednici po pa majčinoj linji Amir-age, sada kažu da je han ponovo njihov.

– Među prva tri objekta u Srbiji vraćena restitucijom –

Više od deset godina Seniha i njen brat Adem Murtezić su vodili pravnu i svaki drugu borbu da vrate imovinu koja im je bila oduzeta. Postupak pred sudovima u Srbiji pokrenuli su 2004, ali su pravno uspjeli da vrate han nakon što je Agencija za restituciju Srbije među prva tri vraćena objekta, pored  Hotela Beograd i Titove vile na Zlatiboru, uvrstila i novopazarski Amir-agin Han.

Rješenje za povrat vlasništva nad hanom je porodici Murtezić uručio direktor Agencije za restituciju i prema riječima Senihe Murtezić ta institucija pokazala je veliko poštovanje prema članovima njene porodice koja se deset godina borila da vrati otetu djedovinu.

Potrđujući da je to autentični objekat osmanlijske arhitekture, tipičan oblik hanova koji su rađeni na Balkanu u posljednjih pet stoljeća, Seniha dodaje da je to i prvi oduzeti objekat koji je vraćen vlasnicima i da su imali podšku od sugrađana skoro deceniju.

Ona podsjeća da su rješenjem država Srbija i opština Novi Pazar bili dužni da ih uvedu u posjed, međutim opštinske vlasti su to opstruirale, pa su sudskim nalogom skoro dvije godine kasnije doši do posjeda.

„Koliko su oni (opština) vodili računa o hanu kao kulturno-historijskom spomeniku pod zaštitom države, vidi se“, ističe Seniha uz podsjećanje da je sa dvjema sestrama i sa djecom, kako bi odbranila han, tri i po godine u nehumanim uslovima stanovala u oronulom objektu.

„Za to vrijeme brat i sestra su doživjeli infarkte, kad smo mi ušli u han, on je dobio na značaju“, ističe ona i dodaje da se u borbi za djedovinu obraćala raznim institucijama i organizacijama među kojima je i ambasada Turske u Beogradu.

Seniha Murtezić u razgovoru za Anadolu Agency kaže da nakon povratka Amir-aginog hana, porodica želi da mu vrati sjaj koji je nekad imao.

– Služio kao hotel za putnike iz Dubrovnika, Sarajeva… –

„Želimo da se obratimo Turskoj da nam pomogne da obnovimo Han koji je još 17. vijeku služio kao hotel za putnike koji su iz Dubrovnika, Sarajeva preko Novog Pazara išli za Istanbul. Očekujemo da će nam TIKA (Turska agencija za razvoj i saradnju) pomoći da ga restauriramo“, poručila je ona.

Njen brat Adem Murtezić smatra da je razlog višegodišnje opstrukcije od strane lokalnih vlasti iz političkih razloga, ali i ekonomskih interesa mnogih koji su željeli da se dočepaju objekta na jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu. On ne krije sreću i zadovoljstvo što su konačno „svoji na svome“, ali se nada da će han biti u što kraćem vremenu restauriran i postati mjesto u koje će svako željeti da svrati.

Uz naglasak da je han jedan od simbola Novog (Yeni) Pazara, ali i svjedok viševjekovnog postojanja Osmanlija na ovim prostorima, Adem je pozvao turske restauratore da pomognu da se on privede svojoj namjeni ili da ga amabsada Turske preuzme na korišćenje, jer porodica Murtezić nema toliko novčanih sredstava potrebnih za obnovu.

„Nadamo se da će Turska pokazati interesovanje i brigu za ovaj objekat te ćemo sa njima napraviti dogovor kako bi se obnovio“, rekao je Adem Murtezić, podsjetiši da je njegov pradjed Amir-aga izgradio han po projektu istog takvog hana iz Soluna.

Agencija za restituciju Srbije koja se bavi povraćajem imovine oduzete nakon Drugog svjetskog rata je počela je sa radom 2011. godine, a Amir-agin han je bio među prva tri vraćena objekta, potvrdila je direktorka te agencije za Beograd Ivana Živković.

Ona je izrazila zadovoljstvo zbog vraćanja Amir-aginog hana vlasnicima. Agencija, dodala je ona, prima zahtjeve za povrat imovine i na truskom među ostalih sedam jezika, a do sada je bilo više zahtjeva koji su došli iz Turske.

– Amir-agin han u izvještaju EK o Srbiji –

Amir-agin han je titpična dvospratna građevina – han kakvih je širom Osmanlijske imperije bilo duž važnih saobraćajnica i šehera. Sve do Drugog svjetskog rata služio je kao pansion u čijem su prizemlju bili konji, a na spratu u desetak soba gosti.

Nacionalizovan je 1959. godine kao poslovni prostor od oko 70 kvadratnih metara u kojem je bilo 17 lokala. Objekat zauzima površinu od oko 7,6 ari. Gradsko društveno ugostiteljeko i turističko preduzeće „Lipa“ je han koristilo sve dok nije privatizovano. Do kraja osamdesetih godina pansion je zadržao ulogu prenoćišta, a u prizemlju su bili trgovački i ugostiteljsku objekti.

Zbog statusa kulturno-historijskog objekta han nije mogao biti predmet privatizacije, pa je do vraćanja vlasnicima bio u rukama lokalnih vlasti. Han koji je izgrađen od kamena, drveta i blata pokriven je ćeremidom, prilično je oronuo i za dalje korišćenje potrebna je restauracija.

U Novom Pazaru i na širem području Sandžaka, ali i Srbije, Crne Gore i Kosova jedino je prenoćište koje ima kulturno-histrijsku i urbanističku vrijednost.

Evropska komisija (EK) je u godišnjem izvještaju za 2012. godinu u vezi ostvarivanja imovinskih prava u Srbiji navela da je vraćanje Amir-aginog hana porodici Murtezić primjer napretka u toj oblasti.

izvor:Anadolija