Predsjednik Hazbija Kalač u intervjuu za dnevne novine Dan:

Zalažete se za autonomiju Sandžaka. Što to konkretno znači, i da li bi takva ideja podrzumijevala promjene državnih granica Srbije i Crne Gore?

Naša programska Deklaracija tretira ovo pitanje, svakako kao jedno od bitnih pitanja i u tom smislu Sandžak vidimo kao regiju sa historijskim, geografskim, etničkim, privrednim, saobraćajnim i drugim posebnostima, koje je kao potencijal neophodno svestrano valorizirati, što se najbolje može ostvariti primjenjujući iskustva evropskog regionalizma. To konačno znači da Sandžak vidimo kao buduću evropsku regiju prekograničnog karaktera prema uzoru na brojne evropske regije. Ovi naši stavovi ne kriju nikakvu zavjeru niti namjeru da se narušava teritorijalni suverenitet i integritet postojećih država u kojima se Sandžak nalazi. Zavjeru prepoznaju samo oni koji Sandžak žele ekonomski i socijalno devastirati i razoriti, učiniti ga besperspektivnim i kroz tako organizovanu nebrigu raseliti njegovo stanovništvo.

Mi smo kao politička organizacija, za stanje i položaj dijela Sandžaka u Crnoj Gori, posebno zainteresirani, i zbog činjenice da je naš ulog u državu nemjerljiv i ne možemo se pomiriti sa činjenicom da se na ovom pitanju zanemaruju standardi koje Evropa i savremeni svijet primjenjuju a tiču se ravnomjernog razvoja kao uslova stabilnosti i perspektive države i regiona. Uvjereni smo da je pitanje Sandžaka važno stabilizirajuće pitanje za Ustavom definiranu građansku Crnu Goru i da je afirmacija standarda evropskog regionalizma i na ovom pitanju jedno od važnijih državnih pitanja o budućnosti Crne Gore. Oni koji ne umiju ili neće da čitaju poruke historije, rizikuju da se brojne velikodržavne aspiracije održe ili ponove na ovom prostoru, a to svakako podrazumijeva novu nestabilnost regiona.

Optužili ste lidera DPS-a Mila Đukanovića da nije ispoštovao predreferendumski sporazum o statusu Sandžaka. Da li je bilo još sporazuma sa Đukanovićem u vezi drugih pitanja, posebno promjene državnih simbola Crne Gore, koji nijesu ispunjeni?

Crna Gora se 2006. godine konstituirala kao nova država koju su podržali i Bošnjaci, narod koji dominantno živi u sandžačkom regionu. Ovim činom smo mi faktički prvi put nakon 1912.godine kada je Sandžak bespravno podijeljen i anektiran od strane Crne Gore i Srbije, plebiscitom prihvatili da Sandžak postane dio nove suverene države, Crne Gore. Svakako da je za takvo opredjeljenje bošnjačkog naroda značajnu ulogu imao i Sporazum koji pominjete a kojim je vodeća suverenistička partija DPS garantirala, tada jedinoj partiji koja je zastupala interese bošnjačkog naroda, Bošnjačkoj stranci, prekogranični status Sandžaka. Nakon referenduma je ovo pitanje potpuno zanemareno od oba aktera, kako od DPS-a tako i od BS-a. Brzo su pristigli novi prioriteti a narod Sandžaka je potpuno zaboravljen.

Evropsko tretiranje regiona Sandžaka za nas je suštinsko i praktično pitanje evropskih integracija, jer nema evropskih integracija bez regionalizma, ravnomjernog regionalnog razvoja, bez rješavanja i pitanja Sandžaka u kontekstu evropskih standarda i rješenja. Na djelu je ismijavanje sa evropskim standardima gdje se vulgarno ignoriše Zakon o ravnomjernom regionalnom razvoju, čija implementacija je data prvom čovjeku Bošnjačke stranke, vjerovatno kao kompenzacija za bježanje od obaveza nastalih u predreferendumskom procesu. Ovim zakonom je, kako sam to više puta isticao, predviđeno postojanje resora za ravnomjerni regionalni razvoj, postojanje agencija, budžeta. Mi danas imamo Potpredsjednika Vlade za ravnomjerni regionalnirazvoj ali bez resora, bez razvojnih agencija i bez sredstava. I naravno, bez rezultata.

U međuvremenu je redefinirana politička uloga Bošnjačke stranke kao potpuno funkcionalne stranke čiji je osnovni zadatak da čuva glasove za održanje režima, da participira u nekim usko definiranim bilaterarnim međudržavnim relacijama, naročito usmjerenim prema tzv.islamskom svijetu i da se ne miješa u državnu politiku Crne Gore. Pitanje Sandžaka je potpuno isključeno iz praktičnih prioriteta i ako je ostalo u programskim ciljevima. Njihov, kako ga definisaše, prirodni koalicioni partner DPS, na mala vrata im obezbjeđuje logistiku političkog opstanka, i to sve u funkciji sopstvenog održanja na političkoj sceni. Iz takve uloge se i ne može više očekivati od stranaka koje su se obavezale da rade na regionalizaciji, pa i na konkretnom pitanju Sandžaka kao prekogranične regije. U posljednje vrijeme Bošnjačka stranka u funkciji izborne kampanje pokušava zamaskirati neispunjavanje svojih preuzetih obaveza, simulirajući radnje u pravcu ostvarivanja nekih pitanja prekogranične saradnje što je više parodija nego ozbiljan rad na prvorazrednom razvojnom pitanju sandžačkog regiona.

Demokratska partija socijalista je u fazi donošenja Ustava Crne Gore, sa brojnim partijama, među kojim je i Bošnjačka stranka, potpisala i sporazum kojim se želi izaći u susret redefinranju državnih simbola, grba i zastave. Naravno, osim uočiizbornih trikova zalaganja za promjenu ili preuređenju državnih simbola, na tom pitanju se ništa ne dešava. Još jedna velika prevara koja se opravdava čekanjem nekog povoljnijeg trenutka.

Hoćete li nastupiti na idućim lokalnim izborima u 12 opština? Ako u nekim opštinama nećete nastupiti, da li je tačno da ćete podrzati DF ili koaliciju SDP-Pozitivne?

Nastupićemo tamo gdje smo do sada uspjeli izgraditi partijsku infrastrukturu i gdje objektivno budemo u mogućnosti podnijeti izbornu listu. Za sada smo se uspjeli organizirati u Rožajama, gdje je i sjedište partije, Bijelom Polju, Podgorici i Petnjici. Pripremamo formiranje odbora u Pljevljima, Plavu i Gusinju.

Kada je u pitanju koaliciono nastupanje sa drugim partijama, za sada nemamo nekih konkretnih razgovora ali smo svakako spremni razgovarati sa svima koji žele istinsku demokratizaciju, istinske evropske integracije, te stvaranje države u kojoj se vlast smenjuje shodno rezultatima vladanja. Očekujemo stvarne promjene i to u pravcu da Crna Gora postane normalna država koja vodi računa o ravnomjernom razvoju svih njenih regiona i gradova, gdje se vlast održava shodno stepenu realizacije razvojnih potencijala i šansi, a postaje smjenjiva kada ne odgovori tim legitimnim zahtjevima. Do sada, nažalost imamo situaciju gdje se vlast održava na osnovu uspostavljenog siromaštva, i ispostavlja se da što je veći stepen siromaštva, vlast je stabilnija. Stranke ili grupacije koje pominjete, u budućnosti, što se nas tiče, mogu biti sagovornici u smislu koalicionih aranžmana.

Kako ocjenjujete položaj Bošnjaka u Crnoj Gori, i po Vašem sudu, čini li Bošnjačka stranka, kao dio vlasti, dovoljno da poboljša status bošnjačkog naroda?

Položaj Bošnjaka u Crnoj Gori je svakog dana sve teži. Od naroda, koji je konstituent države Crne Gore, u punom smislu riječi, uporno se želi napraviti nacionalna manjina. Nažalost, tome, više u nemoći nego li namjerno, doprinosi i Bošnjačka stranka. Bio bih nepravedan ako bih rekao da ljudi iz Bošnjačke stranke to rade ciljano i svjesno. Radi se o tome da ih je politička pozicija koju ime je njihov „prirodni“ partner nametnuo, učinila politički nemoćnim da promijene bilo šta. Jedino na šta se „vade“ jeste program zapošljavanja, gdje se u posljednje vrijeme ova partija pretvorila u Biro rada preko koje se zapošljavaju pripadnici bošnjačkog naroda. I na tom planu se nije dostigao ni minimum, ali suština je da ovakva iznuđena uloga jedne političke organizacije i nije i ne smije biti njena dominantna funkcija, jer se time gubi politika i politička moć jednog naroda, naročito kada se radi o njenoj ulozi u kreiranju bitnih državnih i u okviru njih, važnih nacionalnih pitanja, a partija se svodi na potpuno marginalnu funkciju.

Politički princip koji je Bošnjačka stranka nedavno promovirala da će ona biti u svakoj vlasti je jedan potpuno apolitičan princip koji je kao takav interesantan i sa aspekta političke teorije, a u praktičnom smislu bošnjačkom narodu preporučuje potpuno marginalnu ulogu, kao naroda privjeska, koji nema historijsku odgovonost i brigu za sudbinu države već je u tom smislu toliko marginalan da se već unaprijed odrekao ove vrste odgovornosti. Ovo iz razloga jer se ovim principom ustvari poništavaju svi politički principi ove partije. Poslije ovakvog stava, Bošnjačka stranka je suštinski ostala bez svog političkog programa, što je svojevrstan apsurd.

Da li će se Muamer Zukorlić aktivnije uključiti u politički život Crne Gore, i ako hoće, na koji način?

Muftija sandžački Muamer ef. Zukorlić je duhovni i vjerski vođa Bošnjaka Sandžaka i svakako važna ličnost koja zavređuje naše puno poštovanje. On je prisutan na brojnim našim kulturnim manifestacijama, i mi imamo izvanrednu saradnju i sa njim lično, ali i sa ostalim institucijama i organizacijama Muftijstva Sandžačkog. Kada je u pitanju politički život, mi se naravno nećemo libiti konsultacija sa ovim nadaleko pozantim i priznatim islamskim učenjakom i velikim bošnjačkim intelektualcem. Muamer ef. Zukorlić obnaša i brojne funkcije u nacionalnim institucijama Bošnjaka, gdje se mi sretamo i razmjenjujemo mišljenja, te iz te saradnje crpimo značajno iskustvo koje nam pomaže da dođemo do najboljih rješenja i u praktičnom političkom životu.

Informativna služba BDZ u Crnoj Gori (bdzajednica.me)