Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih blagdana u BiH, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri, precizirao je po pet dana godišnje za obilježavanje vjerskih blagdana za muslimane te za pripadnike pravoslavne, katoličke i judaističke vjere, kao i za pripadnike ostalih vjera u BiH.
Dok je za četiri najveće vjerske zajednice u BiH poznato koje bi to dane u godini praznovali, nije poznato koje će dane kao svoje blagdane odrediti pripadnici ostalih vjera u BiH, čiji tačan broj ne zna ni Međureligijsko vijeće u BiH.

Ono što se zna jeste da nove vjerske zajednice u BiH “niču kao gljive poslije kiše”. Tako je u Registar novih crkava i vjerskih zajednica Ministarstva pravde BiH upisano čak 36 takvih zajednica.

Kako je za “Avaz” potvrdila Marina Bakić, portparol Ministarstva, sve vjerske zajednice obavezne su da se registriraju te da obavijeste nadležne o svakoj naknadnoj promjeni.

– Uvjeti za registraciju definirani su Zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH, a jedan od osnovnih je da je najmanji broj sljedbenika koje crkva i vjerska zajednice mora imati kako bi bila upisana u registar, 300 punoljetnih državljana BiH – kaže Bakić.

Najviše je registriranih evanđeoskih crkava, među kojima su i one u Kaknju, gdje je pastor Mujo Fafulić, te u Zenici, gdje sljedbenici uče od pastora Envera Redžića.

Među najmlađim vjerskim zajednicima u BiH je ona osnovana u martu prošle godine pod nazivom “Rafael”, čije je sjedište u Zenici, a koju vodi pastor Dario Kapin.

Na spisku novih zajednica su i Jehovini svjedoci, Krstjanska zajednica, Društvo za svjesnost Krišne, Victory cellebration centar, Novoapostolska crkva, Hrišćanska adventistička crkva…

Pastori, župnici, biskupi, vikari novih uvjerenja svoje aktivnosti obavljaju uglavnom u privatnim, obično unajmljenim kućama. Starokatolička crkva jedna je od rijetkih novijih vjerskih zajednica koja ima svoj vjerski objekt, i to u Dubravama kod Tuzle.

Zanimljivo je da je zgrada današnje Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu bila prva i jedina evanđeoska crkva, a izgrađena je u vrijeme Austro-Ugarske 1899. godine prema nacrtima arhitekte Karla Paržika. Objekt je proglašen kulturno-historijskim spomenikom.